Kineski narodni kongres u pesimističkom raspoloženju

Putin vjeruje kako u Kini ima pouzdanog partnera, ali makar jednom riječju nije bila spomenuta Ukrajina, Narodni kongres je svjestan mogućih nevolja i za tu zemlju.

Na prvi pogled, na Narodnom kongresu Kine koji je počeo u Pekingu je među skoro 2.800 izaslanika u golemoj Narodnoj dvorani sve kao i svake godine. Ali već i prognoza kineskog premijera Li Keqianga o gospodarskom rastu je upala u oči i zapadnim medijima: proteklih godina se predviđao rast od barem 8%, u pravilu i više. Ali 2022. bi kinesko gospodarstvo trebalo narasti za 5,5% koliko je bilo još davne 1981., a i za to će "biti potrebno veliko zalaganje" da bi se ostvario taj cilj, upozorio je kineski premijer, piše DW.

Nije nikad spomenut rat u Ukrajini, a Peking nipošto nije jasan u reakcijama na rusku agresiju na tu zemlju. Vladar Kremlja isto tako vjeruje kako će bilo kakve gospodarske sankcije Zapada protiv Rusije onda lako nadoknaditi većom razmjenom s Kinom, ali Peking nipošto nije oduševljen razvojem. Jer Zapad i Europa su Kini izuzetno važni trgovinski partneri, a ako bi Europa imala problema, to bi neminovno pogodilo i kineske tvrtke.

S druge strane, Peking je iz sankcija protiv Rusije shvatio vlastite slabe točke: i kod sustava međunarodnog novčanog transfera SWIFT će Kina u najkraćem roku dalje razvijati vlastiti sustav CIPS, objašnjava Jacob Gunter iz Mercatorovog instituta za istraživanje Kine u Berlinu za postaju ARD. Tu je i zabrana izvoza u Rusiju visoke tehnologije, prije svega čipova što također pogađa i kinesko gospodarstvo, tako da je i kineski premijer upozorio na potrebu veće samodostatnosti.

Priprema za "ujedinjenjem" Tajvana

Na koncu su tu i vojni izdaci: izaslanici će, kao i uvijek, poslušno prihvatiti i plan izdataka za kineske oružane snage u iznosu od 7,1% BDP-a, dakle nekih 210 milijardi eura. I to je rekordni iznos, a u čitavom svijetu samo SAD imaju veće vojne izdatke. Jer i to je usko povezano s ambicijama Pekinga: priključenjem Tajvana. Zahtjev za takvim "ujedinjenjem" je i sad opet izrazio i kineski premijer Keqiang, a to je i kineski predsjednik države i partije Xi Jinping proglasio "najvažnijim ciljem" Kine.

Tajvan se doduše ne može usporediti s Ukrajinom: taj otok je zapravo posljednji ostatak carske Kine nakon komunističke revolucije u toj zemlji. No kako objašnjava kineski politolog Wu Qiang, ne posve različito od Putina je i kineski predsjednik svoju vlastitu političku karijeru usko povezao sa spajanjem Tajvana "matici", kako je stoji i u novoj strategiji prema Tajvanu objavljenoj koncem prošle godine. Jer i Xi treba ove jeseni na partijskom kongresu biti potvrđen kao predsjednik komunističke partije i tu bi pitanje Tajvana moglo biti važno.