'Deviznim štedišama preostaje samo da s toljagama upadaju u banke'

Građanima koji potražuju svoju staru deviznu štednju preostaje još jedino da s toljagama upadaju u banke jer ni nakon višegodišnjeg nastojanja, nemaju na raspolaganju nijedan legalni, pravni instrument koji bi ih zaštitio i pomogao im da dođu do svog novca, izjavila je u nedjelju na press-konferenciji u Sarajevu Amila Omersoftić, predsjednica Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH.

- Na sceni je organizirani zulum sudske i izvršne vlasti, ogorčeno je navela, govoreći o federalnom segmentu kompleksnog problema bosanskohercegovačkih starih deviznih štediša, te ističući da je Federacija Bosne i Hercegovine preuzela na sebe pravnu obvezu da obešteti svoje građane.

- Pravna nesigurnost prouzrokovana činjenicom da štediše ne mogu dobiti adekvatnu sudsku zaštitu, da im sudovi nakon odbacivanja i odbijanja tužbenih zahtjeva dosuđuju da snose i troškove sudskog postupka, u uvjetima minimalnih mirovina i golog preživljavanja, odvraća mnoge štediše i od pomisli da podnose tužbe.

Cilj generiranja ambijenta pravne nesigurnosti i nemogućnosti da štediša dobije i ostvari pravo na građansku pranicu pred nadležnim i nezavisnim sudom je da se prikrije kriminal vezan za staru deviznu štednju iza kojeg stoje banke, Vlada FBiH, društva za upravljanje privatizacijskim fondovima, privatizacijski fondovi i Komisja za vrijednosne papire, sudovi te pojedini predstavnici OHR-a, MMF-a i Svjetske banke, navela je Udruga kojim predsjedava Omersoftić u priopćenju podijeljenom novinarima na press-konferenciji.

Omersoftić je iznijela tvrdnju da su privatizirane banke dobile pravo raspolaganja novcem starih deviznih štediša, izraženog zaključno s prosincem 1990. godine u iznosu od oko dvije milijarde njemačkih maraka (DM), ali ga ne daju natrag jer je završio u privatizacijskom kriminalu.

- Ako se ikad donese zakon o nezastrajevanju kriminala počinjenog u procesu privatizacije, imat ćemo i mi svoje "sanadere", riječi su Amile Omersoftić.

- Republika Srbija je dala vjerojatno posljednji rok, ožujak 2012. godine, u kojem mogu biti prijavljena potraživanja za materijalnu i nematerijalnu imovinu pravnih i fizičkih osoba koja je raspadom Jugoslavije ostala na njenoj teritoriji, rekla je također ona na press-konferenciji te kao dokaz da je riječ o organiziranoj krađi dvije milijarde KM devizne štednje navela da iz Federacije ne odgovaraju na te pozive, čime bi pokrili proračunske obaveze, i da time uvlače štediše u dugotrajne i nerješive upravne postupke i sudske sporove.

- Udruga upozorava štediše da pitanje povrata devizne štednje Ljubljanske banke neće biti riješeno prije donošenja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ališić jer će pravomoćne, pozitivno riješene presude u Sloveniji završavati u Strasbourgu zbog nemogućnosti realizacije u Sloveniji i iz razloga što je Slovenija imovinu Ljubljanske banke, dakle i devizna sredstva građana BiH, prenijela u Novu ljubljansku banku, navela je Omersoftić.

Udruga je ujedno pozvalo štediše Investbanke d.d. Beograd i JIK banke d.d. Beograd da svoja potraživanja prijave Republici Srbiji, što mogu realizirati i putem Udruge.