Europska središnja banka (ECB) povećala je referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 2,25 posto, reagirajući na rastuće inflacijske pritiske povezane s ratom na Bliskom istoku i rastom cijena energenata.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je kako sukob na Bliskom istoku dodatno potiče inflaciju te upozorila da je gospodarska perspektiva i dalje vrlo neizvjesna.
Jedna od posljedica američkih i izraelskih napada na Iran bila je blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Poremećaji u opskrbi doveli su do rasta cijena nafte, što se potom prelilo na cijene goriva i brojnih drugih proizvoda i usluga.
ECB cilja godišnju inflaciju od dva posto, no procjene su značajno pogoršane. Dok je krajem prošle godine očekivala prosječnu inflaciju od 1,9 posto tijekom 2026., sada računa na prosjek od tri posto. Ciljanih dva posto, prema aktualnim projekcijama, eurozona bi mogla dosegnuti tek za dvije godine, pod uvjetom da se geopolitička situacija ne pogorša.
Više kamate znače skuplje zaduživanje za građane i poduzeća, ali su istodobno jedan od glavnih alata središnjih banaka za obuzdavanje inflacije. ECB pritom pokušava pronaći ravnotežu između borbe protiv rasta cijena i očuvanja gospodarskog rasta.
Ekonomisti uglavnom podržavaju odluku ECB-a, a pojedini procjenjuju da ovo neće biti posljednje povećanje kamata ove godine. Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer smatra da bi novo povećanje moglo uslijediti već na sastanku ECB-a u rujnu.
Zbog rasta cijena energenata ECB je istodobno smanjio i prognoze gospodarskog rasta eurozone. Za ovu godinu očekuje rast od svega 0,8 posto, dok bi 2027. godine gospodarstvo eurozone trebalo porasti za 1,2 posto.
Prema izvješću njemačke novinske agencije dpa, posljedice inflacijskog vala koji je započeo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i dalje su vidljive, a cijene hrane i energenata u Njemačkoj danas su približno trećinu više nego 2019. godine.