''Blago iz zemlje'' u Kreševu izložila 42 izlagača iz BiH, Hrvatske, Srbije, Italije i Austrije

U organizaciji Kreševske udruga “Citrin” u Kreševu je održan 10. po redu sajam minerala, stijena, fosila, dragog i poludragog kamenja.

Sajam u Kreševu jedinstven je u BiH, a ove godine na njemu su se predstavila 42 izlagača iz BiH, Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije.

Osim minerala iz srednjobosanskog škriljavog gorja zaljubljenici u blago zemlje mogli su vidjeti i minerale iz Trepče čiji su predstavnici bili gosti sajma u Kreševu.

Alojz Filipović jedan od glavnih organizatora ovoga sajma kazao je kako je sretan što se ovoliko izlagača našlo na ovom malom jubileju.

“Ponosni smo što nam je na sajam po prvi puta došao direktor Bečkog muzeja koji je kolekcionar i ljubitelj minerala i kristala. Tri dana je boravio kod nas i oduševio se našim ne samo mineralima i stijenama nego i prirodnim ljepotama Kreševa. Pokazali smo mu gdje vadimo te minerale i kristale”, rekao je Alojz.

Kreševska udruga “Citrin” ove godine na sajam je pozvala i veliki broj škola kako iz središnje Bosne tako i Hercegovine. Na sajmu su se mogli vidjeti i učenici - zaljubljenici u blago zemlje koji kroz učenje i druženja u prirodi sve više vremena provode tražeći kristale i minerale, a zaobilazeći kavane i kladionice u širokome luku.

Kako Kreševo ima dugu rudarsku tradiciju koja seže čak do Rimskog doba, jedan od izlagača Anto Buzuk izložio je makete rudnika, eksploataciju ruda i talionice još iz Antičkog doba.

“Kreševo je jedno od najstarijih rudarskih mjesta od najstarijih vremena sve do Turskog doba, odnosno srednjovjekovne Bosne. Ovdje sam napravio jednu maketu antičke talionice na stočni pogon.

U početku kada su došli Rimljani oni su koristili jeftinu radnu snagu za pokretanje mjehova. To je bio izuzetno naporan rad. Dvije osobe morale su pokretati mjehove i ubacivati zrak u talionicu. Nije bilo potrebe koristiti stoku umjesto ljudi. Kad nije bilo dovoljno robovske radne snage, onda se počela koristiti stočna radna snaga za pokretanje mjehova.

To se koristilo sve do dolaska Sasa na ova područja kada su stoku zamijenili vodeni kotači, odnosno koristila se snaga vode za pokretanje mjehova koji su ubacivali zrak u talionice”, objasnio je Anto Buzuk, čovjek koji vjerno čuva rudarske makete iz antičkog doba.