Autocesta vrijedna 2,8 milijardi eura ide prema BiH, no hoće li proći kroz Trebinje, Stolac i Počitelj?

Crna Gora ubrzava pripreme za Jadransko-jonsku autocestu vrijednu oko 2,8 milijardi eura, koja bi trebala stići do granice s Bosnom i Hercegovinom, dok se s druge strane granice priprema nastavak istog koridora preko Trebinja, Stoca i Počitelja.

Riječ je o jednom od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u regiji, koji bi u konačnici trebao povezati zemlje uz Jadransko i Jonsko more. Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno što bi upravo preko Hercegovine dobila novu autocestovnu vezu s Crnom Gorom, Albanijom i dalje prema Grčkoj.

Crnogorski dio Jadransko-jonske autoceste trebao bi biti dug oko 127 kilometara i protezati se od granice s BiH kod Nuda do granice s Albanijom kod Sukobina.

Prema projektnoj dokumentaciji, procijenjena vrijednost građevinskih radova iznosi oko 2,8 milijardi eura, pišu Nezavisne. 

Amerikanci pozvani u projekt

Projekt je ovih dana ponovno dospio u fokus nakon što je Crna Gora počela primjenjivati Međuvladin sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o suradnji na provedbi strateških projekata, potpisan 24. srpnja u Washingtonu.

Crnogorsko Ministarstvo javnih radova priopćilo je 24. kolovoza da je upravo Jadransko-jonski koridor jedan od prva dva strateška projekta dostavljena američkoj strani.

Objavljen je i poziv za iskazivanje interesa namijenjen američkim kompanijama. Iz crnogorske Vlade navode da Jadransko-jonski koridor nije zamišljen samo kao prometnica, nego kao projekt koji objedinjuje prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.

Međudržavni sporazum otvara i mogućnost korištenja američkih mehanizama za financiranje i razvoj projekata, uključujući DFC, EXIM Bank i USTDA, ali uz njihove procedure procjene i odobravanja. To, međutim, ne znači da je financiranje gradnje već osigurano.

Najskuplja dionica 700 milijuna eura

Prema dokumentaciji koju je pripremilo Ministarstvo javnih radova Crne Gore, pojedine dionice buduće autoceste zahtijevat će stotine milijuna eura.

Dionica Gradac – Čevo, duga oko 19 kilometara, procijenjena je na 380 milijuna eura, dok bi 16 kilometara između Čeva i Krivošija koštalo oko 320 milijuna.

Za BiH je posebno važna dionica Krivošije – Grahovo – granica s BiH. Duga je oko 21 kilometar, a njezina gradnja procijenjena je na 480 milijuna eura.

Najskuplji dio trebala bi biti dionica Virpazar – Zaljevo. Za 23 kilometra autoceste procijenjena vrijednost radova iznosi čak 700 milijuna eura.

Dionica Zaljevo – Ulcinj – Sukobin, također duga oko 23 kilometra, procijenjena je na 420 milijuna eura.

Crna Gora već projektira 45 kilometara prema BiH

Da projekt više nije samo linija na dugoročnim strateškim kartama pokazuje i natječaj koji je crnogorski Monteput raspisao za izradu idejnog projekta dionice Gradac – Grahovo, duge oko 45 kilometara.

Kako su "Nezavisne novine" objavile 22. kolovoza, vrijednost nabave za izradu projekta procijenjena je na četiri milijuna eura bez PDV-a, a rok za dostavljanje ponuda je 2. listopada.

Za izradu idejnog projekta predviđeno je 15 mjeseci.

Buduća autocesta na toj dionici trebala bi imati četiri prometne i dvije zaustavne trake, a projektirana brzina, ovisno o terenu, bit će između 100 i 120 kilometara na sat.

Zbog zahtjevnog crnogorskog krša predviđena je izgradnja 15 mostova ukupne dužine veće od pet kilometara te triju tunelskih zona dugih oko dva kilometra.

Što se događa s druge strane granice?

Upravo tu cijela priča postaje posebno zanimljiva za Bosnu i Hercegovinu.

Kroz BiH je planirana trasa duga oko 103 kilometra koja bi se od Koridora Vc kod Počitelja odvajala prema Stocu, nastavila prema Trebinju i stigla do granice s Crnom Gorom.

Tamo bi se dvije trase spojile.

To znači da bi se u budućnosti autocestom moglo krenuti od Koridora Vc kroz Hercegovinu, preko Stoca i Trebinja, nastaviti kroz Crnu Goru prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.

Kod Počitelja već počeo otkup zemljišta

Najdalje se na bh. dijelu otišlo na dionici Počitelj – Stolac, dugoj oko 23,5 kilometara.

Vlada Federacije BiH ranije je utvrdila javni interes za njezinu izgradnju, a JP Autoceste FBiH pokrenule su proces sporazumnog pribavljanja nekretnina na području Stoca i Čapljine.

Na sastanku predstavnika Stoca i Autocesta FBiH u veljači razgovarano je o dinamici eksproprijacije i drugim pripremama za realizaciju projekta.

Ta dionica trebala bi imati dva odvojena kolnika, četiri prometne trake, zaustavne trake i razdjelni pojas.

Od Stoca prema Trebinju oko 55 kilometara

Nastavak prema Trebinju posebno je značajan za Republiku Srpsku.

Vršitelj dužnosti direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković rekao je u lipnju da se ozbiljno radi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za Jadransko-jonski koridor.

Prema njegovim riječima, dio kroz Hercegovinu od područja Stoca, preko Trebinja do granice s Crnom Gorom trebao bi biti dug oko 55 kilometara.

"Jedan dio trase prolazit će preko Trebinja. Kada izaberemo konačnu trasu, krenut ćemo u parcelaciju i pripremu prateće dokumentacije kako bismo što prije pristupili izgradnji", rekao je Višković.

Tako bi se Trebinje, koje danas nije povezano autocestom ni s ostatkom Republike Srpske niti sa susjednim zemljama, u budućnosti moglo naći na jednom od najvažnijih međunarodnih prometnih pravaca na ovom dijelu Balkana.

Amerikanci zainteresirani i za dio kroz BiH

Američki interes ne pojavljuje se samo na crnogorskoj strani projekta.

Za gradnju Jadransko-jonskog koridora kroz BiH ranije je interes pokazao američki građevinski gigant Bechtel, dok su predstavnici Republike Srpske razgovarali s američkim kompanijama o mogućnostima realizacije infrastrukturnih projekata.

Među potencijalnim projektima naveden je upravo pravac Stolac – Trebinje.

Sada Crna Gora kroz međudržavni sporazum sa SAD-om također poziva američke kompanije da iskažu interes za Jadransko-jonski koridor, čime američki interes za ovu prometnicu dobiva novu dimenziju.

Autocesta, plinovod i telekomunikacije u istom koridoru

Planovi Crne Gore idu i dalje od same gradnje autoceste.

Jadransko-jonski koridor predstavljen je kao integrirani infrastrukturni projekt koji bi, uz cestu, obuhvatio energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu.

Jedan od projekata koji se razmatra jest Jonsko-jadranski plinovod (IAP), koji bi trebao povezati Transjadranski plinovod kod Fiera u Albaniji s regionalnim plinskim sustavima na sjeveru.

Buduća konfiguracija trebala bi razmotriti i povezivanje prema BiH i/ili Hrvatskoj, dok se razmatra mogućnost da plinovod prati trasu Jadransko-jonske autoceste.

Koncept predviđa da infrastruktura u početku služi za prirodni plin, ali i da bude pripremljena za transport vodika u budućnosti.

Dvije trase idu jedna prema drugoj

Iako je do trenutka kada će se od Počitelja preko Trebinja do Crne Gore moći voziti autocestom još dug put, posljednji potezi pokazuju da se projekt priprema s obje strane granice.

Crna Gora projektira 45 kilometara autoceste Gradac – Grahovo prema BiH i procjenjuje da će njezin kompletan Jadransko-jonski pravac od BiH do Albanije koštati oko 2,8 milijardi eura.

Istodobno je u BiH za prvu dionicu Počitelj – Stolac pokrenut proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok se za nastavak od Stoca preko Trebinja prema Crnoj Gori priprema projektna dokumentacija.

Ako oba projekta budu realizirana, na granici BiH i Crne Gore trebali bi se spojiti dijelovi istog međunarodnog koridora koji bi Hercegovinu povezao s Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom na jugu, a preko Koridora Vc i Hrvatske sa srednjom i zapadnom Europom.

Drugim riječima, crnogorskih 2,8 milijardi eura nije samo crnogorska infrastrukturna priča. Jedan kraj te autoceste završava upravo na granici s BiH, gdje bi ga trebao dočekati budući pravac preko Trebinja.