Nakon što su predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavili sklapanje trgovinskog sporazuma koji uključuje 15% carinu na europsku robu i značajne EU investicije u SAD, vodeći ekonomski stručnjaci i analitičari za Reuters iznijeli su prve komentare na postignuti dogovor.
Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg banke iz Londona, ističe da je ''najvažnije da je neizvjesnost okončana, a dogovor je za EU podnošljiv''. Dodaje da je ovo umjereno dobra vijest za burze, ali i napominje da je dogovor asimetričan i povoljniji za Trumpa, dok je za SAD dugoročno štetan zbog viših cijena i slabijeg gospodarskog rasta. Schmieding smatra da će američki protekcionizam smanjiti stopu rasta s 2% na 1,5%.
Brian Jacobsen, glavni ekonomist Annex Wealth Managementa iz Wisconsina, smatra kako Trump svaki novi dogovor proglašava najvećim, ali da su trgovinski odnosi s Kinom, Meksikom i Kanadom zapravo važniji za SAD. Naglašava da je carina od 15% znatno viša od dosadašnjih 2,5%, i ocjenjuje da američki pristup ''štapa i mrkve'' za poticanje investicija može kratkoročno donijeti štetu, dok su koristi dugoročne i neizvjesne.
Hasnain Malik, šef strategije Tellimer Research iz Dubaija, ocjenjuje kako će carina od 15% donijeti olakšanje investitorima, osobito u europskoj industriji, ali da će se pravi detalji dogovora tek vidjeti – posebno kod metala, gdje postoji puno nejasnoća.
Michael Brown, viši strateg iz londonske tvrtke Pepperstone, navodi da je 15% carina ''znatno blaža'' od 30% i 50% koje je Trump prethodno najavljivao te smatra da su financijska tržišta pozitivno reagirala jer je uklonjen rizik od potpune trgovinske eskalacije. Dodaje da bi euro i dionice mogli rasti nakon objave sporazuma.
Eric Winograd, glavni ekonomist AllianceBernsteina iz New Yorka, dogovor SAD-a i EU vidi kao ''vrlo sličan dogovoru s Japanom'', ističući da je za tržišta važno postojanje dogovora, a ne njegova precizna struktura.
Rick Meckler, partner u Cherry Lane Investments iz New Jerseyja, upozorava da bi više carine mogle povećati inflaciju, ovisno o tome hoće li ih preuzeti proizvođači ili će ih snositi potrošači. Dodaje da je administracija SAD-a ovim korakom počela rješavati trgovinski deficit, ali ostaje otvoreno pitanje jesu li carine pozitivan doprinos globalnoj ekonomiji ili samo oblik poreza koji privremeno pomaže američkim radnim mjestima.
