Opjevana Kalifornija, rajski Havaji, tirkizno more, otoci rasuti oceanom… Idiličan dio svijeta? Baš i ne. Tihim oceanom upravo na ovom dijelu pluta smeće. Ogromna, golema gomila smeća. Pravi su to otoci odbačenih boca, mreža, vrećica i drugog smeća, a procjenjuje se da prekrivaju površinu od nevjerojatnih 1,6 milijuna četvornih kilometara.

To je više od Njemačke, Španjolske i Francuske zajedno! Veliki tihooceanski otok smeća, na engleskom Great Pacific Garbage Patch, jedan je od najalarmantnijih svjetskih pokazatelja onečišćenja, a evo što se o njemu zna i ima li spasa oceanu.

"Pacifički vrtlog" proteže se sve do obale Japana

Veliki tihooceanski otok smeća skup je morskog otpada u sjevernom Tihom oceanu, poznat i kao "pacifički vrtlog smeća". Proteže se od zapadne obale Sjeverne Amerike sve do Japana. "Sastoji se od zapadne skupine, Western Garbage Patch, koja se nalazi u blizini Japana, i Eastern Garbage Patch, koja se nalazi između američkih država Hawai’i i Kalifornije," pojašnjava National Geographic.

Ova ekološka katastrofa nastala je kombinacijom ljudske nebrige i prirodnih sila. Oceanske struje tvore vrtlog poznat kao Sjevernopacifički suptropski kružni tok, koji zarobljava otpad iz cijelog svijeta.

Foto: Shutterstock / Veliki tihooceanski otok smeća sastoji se uglavnom od odbačene jednokratne plastike

Prema procjenama znanstvenika, Veliki tihooceanski otok smeća sadrži oko 80 tisuća tona plastike i više od 1,8 bilijuna komada otpada. Najveći dio otpada čine plastične boce, vrećice, ribarske mreže i mikroplastika – sićušne čestice koje more i sunce razgrađuju iz većih komada, prenosi Putni kofer.

Jake struje stvaraju vrtlog smeća

Zašto se smeće "grupira" baš ovdje? Ova područja nakupina otpada međusobno su povezana sjevernopacifičkom suptropskom zonom konvergencije, koja se nalazi nekoliko stotina kilometara sjeverno od Havaja. Ova zona konvergencije je mjesto gdje se topla voda iz južnog Pacifika susreće s hladnijom vodom iz Arktika.

Foto: Shutterstock / Plastični otpad glavni je razlog nastanka fenomena koji danas znamo kao "Veliki tihooceanski otok smeća"

"Ta se zona ponaša kao "autocesta" koja premješta krhotine s jednog dijela na drugi", pojašnjava National Geographic. Unatoč čestoj percepciji da je smeće formirano doslovno u obliku otoka, smeće je zapravo raspršeno, a velik dio čini jako sitna mikroplastika koja se stapa s morem.

Fenomen je postao globalo poznat krajem devedesetih

Iako su znanstvenici već desetljećima primjećivali neobično visoku koncentraciju otpada u sjevernom Pacifiku, fenomen je postao globalno poznat tek krajem 1990-ih.

Američki oceanograf Charles Moore bio je jedan od prvih koji su upozorili svijet na razmjere katastrofe nakon što je tijekom plovidbe preko Tihog oceana 1997. godine naišao na goleme nakupine smeća. Od tada su brojna istraživanja potvrdila da je situacija daleko ozbiljnija nego što se prvotno mislilo.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Maersk (@maersk_official)

Svake godine novih 11 milijuna plastike

Unatoč zastrašujućim razmjerima, znanstvenici i ekolozi ne odustaju od pokušaja rješavanja ovog problema. Organizacija The Ocean Cleanup razvila je sustave za sakupljanje otpada s pomoću plutajućih barijera koje koriste oceanske struje za usmjeravanje plastike u zone prikupljanja. Iako su postigli određene uspjehe i uklonili desetke tona otpada, problem je daleko od rješenja.

S obzirom na to da svake godine u oceane dospijeva novih 11 milijuna tona plastike, sanacija zahtijeva globalnu promjenu – smanjenje proizvodnje plastike, bolje gospodarenje otpadom i strože zakone o zagađenju mora.