Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Sliv Save

Raste prijetnja od suše

Nakon višemjesečnog manjka padalina i ponovljenih toplinskih valova, posljedice su već vidljive širom kontinenta…

Presušivanje rijeka i nizak vodostaj tijekom ljeta negativno utječu na životnu sredinu, opskrbu vodom, poljoprivredu, energetiku i gospodarstvo u cjelini.

Stručnjaci upozoravaju da bi učestalost i intenzitet suša, potaknuti klimatskim promjenama, u narednim godinama mogli imati značajne posljedice po vodne resurse, poljoprivredu i energetiku.

Duža sušna razdoblja

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) su za Fenu naveli da na vodomjernim stanicama vodnog područja rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno nisu zabilježeni ekstremno niski vodostaji. Iako je trenutno stanje stabilno, iz AVP Sava upozoravaju da bi, prateći povijesne trendove i utjecaj klimatskih promjena, tijekom kolovoza i rujna mogli uslijediti duža sušna razdoblja, što bi moglo dovesti do smanjenja razina površinskih i podzemnih voda na cijelom slivnom području rijeke Save.

''AVP Sava kroz svoju mrežu automatskih hidroloških stanica na površinskim i podzemnim vodama, redovno prati stanje vodostaja na vodotocima sliva rijeke Save, kao i razina podzemnih voda'', dodali su iz ove agencije.

Rekordno niski Dunav i Drava

Takva upozorenja dolaze u vrijeme kada se veliki dio Europe suočava s jednom od najizraženijih suša posljednjih godina.

Nakon višemjesečnog manjka padalina i ponovljenih toplinskih valova, posljedice su već vidljive širom kontinenta kroz rekordno niske vodostaje rijeka, presušivanje jezera, te poteškoće u poljoprivredi i gospodarstvu. Posebno su pogođene velike europske rijeke, a Dunav i Drava na području Slavonije ovih dana bilježe rekordno niske vodostaje.

Hidrološke prilike, prema riječima predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijada Bajramovića, imaju značajan utjecaj na elektroenergetski bilans Bosne i Hercegovine.

''Razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana. Pri cijeni električne energije od 100 eura/MWh, ekonomski efekt ove razlike iznosi oko 210 miliona eura godišnje'', istaknuo je Bajramović.

Loša hidrologija

Povoljna hidrologija, kako je pojasnio, povećava proizvodnju hidroelektrana sa prosječnih 5,3 TWh na 6,4 TWh, što donosi dodatnih 1,1 TWh električne energije i oko 110 milijuna eura dodatne tržišne vrijednosti. Takav rast proizvodnje omogućava veći izvoz električne energije, smanjuje potrebu za skupljom proizvodnjom iz termoelektrana i povećava prihode elektroprivrednih poduzeća. Nasuprot tome, loša hidrologija može smanjiti proizvodnju na oko 4,3 TWh, što predstavlja gubitak od približno 100 milijuna eura, uz povećane troškove uvoza električne energije i veći rizik za sigurnost snabdijevanja.

Pored posljedica za ekosisteme i problema s vodoopskrbom, presušivanje rijeka i nizak vodostaj tijekom ljetnog perioda imaju nepovoljan utjecaj i na poljoprivredu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da aktuelni toplotni val već ostavlja ozbiljne posljedice na biljnu i stočarsku proizvodnju, te da nedostatak vode i visoke temperature ugrožavaju prinose i povećavaju troškove proizvodnje.

Cijene će rasti

''Suša sve više pogađa usjeve, posebno merkantilni i silažni kukuruz, dok se negativni efekti osjećaju i u voćarstvu zbog izraženog nedostatka vlage. Visoke temperature otežavaju i stočarsku proizvodnju, jer stoka teško podnosi ekstremne vrućine, što dovodi do toplotnih udara i smanjenja proizvodnje'', naveo je Bićo.

Dodao je da očekuje da će ovogodišnji prinosi u određenoj mjeri biti smanjeni, kao i da će cijene poljoprivrednih proizvoda vjerojatno rasti i zbog visokih troškova proizvodnje. Podsjetio je da je sjetva obavljena u razdoblju rekordno visokih cijena goriva, đubriva i drugih repromaterijala.

''Klimatske promjene uzimaju svoj danak i taj problem postaje sve izraženiji'', poručio je Bićo, te pozvao struku da se aktivnije uključi u pronalaženje rješenja za prilagođavanje sektora novim klimatskim uvjetima.

Toplinski val posljednjih dana doseže vrhunac, a u Hercegovini se temperature penju i više od 40 stupnjeva.

POVEZANO