Cijene najkvalitetnijeg hercegovačkog meda će rasti. Ono što posebno zabrinjava je i činjenica da će ga biti sve manje. Nažalost, iza pčelara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je teška godina. Usprkos nadi, ni 2025. godina ne obećava.

"Ova godina je počela jako loše, mi smo do sada već trebali imati nekog unosa u košnicama. Međutim, nemamo do sada ništa. I sada se borimo s hranom pčela, s prihranom...", kazao je za Bljesak.info predsjednik Udruge "Kadulja" Neum Ivan Krešić, dr. vet. med.

Niz izazova

Upravo iz tog razloga Javna ustanova "Veterinarski zavod HNŽ" u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ ovog petka je u Hotelu Brotnjo u Čitluku organizirala seminar naziva "Izazovi i perspektive u pčelarstvu".

"Izuzetno smo zadovoljni odazivom i gostima, renomiranim predavačima. Mislimo da ćemo pokrenuti dijalog koji je izuzetno potreban u ovom vremenu kada problematika u samom pčelarstvu postoji", naveo je za Bljesak.info Luka Laura, dr. vet. med.

Kako je pojasnio Laura, na seminaru je razgovarano o trenutnim problemima u pčelarstvu poput bolesti, nametnika, ali izazova plasiranja pčelinjih proizvoda.

Odgovornost države

Kao ključni problem pčelara u Bosni i Hercegovini Krešić je istaknuo podijeljenost odgovornosti.

"Jedan dio odgovornosti je odgovornost države prema pčelarima i prema pčelama, a drugi dio je odgovornost samih pčelara. U odgovornosti države je to što nije donesen zakon na razini države gdje bi se sva ostala udruženja i sve ostale lokalne zajednice mogle vezati za taj zakon. Drugi dio njihove odgovornosti je što nemamo dovoljno registriranih lijekova pa se pčelari snalaze na sve načine. Tu su i klimatske promjene koje s bolestima doprinose velikom nestanku i uginuću pčela", naveo je.

Krešić je naglasio kako su u domaćim pčelinjacima danas prisutne četiri bolesti od šest bolesti koje je Svjetska pčelarska organizacija stavila na listu A.

Problem pčelarima već godinama stvara i "lažni med", kao i med iz uvoza za koji se "ne zna ni kakvog je sastava ni kvalitete".

Stvaranje brenda 

Profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Lejla Biber, dipl. ing. agr. naglasila je kako je najbolji način da se med bh. pčelara istakne na tržištu zapravo stvaranje brenda.

"Možemo uočiti da su deklaracije u 90 posto slučajeva gotovo identične. Uglavnom je to neka pčelica na etiketi. Kada ste vidjeli QR kod? Nema ga. Moram tu istaknuti da postoji nekoliko pčelara u BiH koji su krenuli s tim", navela je Biber.

Kako je navela, plan je da kupac u dućanu na skenira QR kod na staklenci meda koji ga vodi do lokacije i svih potrebnih informacija o njegovoj proizvodnji.

"Vodi vas do fizičko-kemijske analize tog meda te do polenske analize kako biste vidjeli koji je sastav polena u vašem medu", pojasnila je Biber.

Odličan je to način promocije samog proizvođača, ali i stvaranja povjerenja kod kupca koji zna da kupuje provjeren domaći proizvod.

U digitalizaciji, otkrila je za Bljesak.info, Biber prednjače mlađi pčelari, ali ona je svakako zanimljiva i starijim pčelarima.

Svi pčelari, neovisno o godinama, posljednjih dana imaju isti cilj. To su pune košnice, zdrave pčele i što kvalitetniji med.